Vending
Vending pojam podrazumeva sve samouslužne mašine i uređaji putem kojih se može vršiti prodaja proizvoda i pružanje usluga. Najčešći oblik vending samousluge odvija se putem samouslužnih automat za kafu, hranu i piće.
Automati za kafu
Mnogi će ostati zbunjeni pred mnoštvom naziva i vrsta
kafe na policama bilo koje dobro opremljene trgovine kafom.
Još više će se svako zbuniti kad zaviri u neku stručnu
knjigu o kafi. Shvatiće da postoji nezamislivo velik
broj raznih vrsta i podvrsta kafe, različita stabla ili grma,
različitog sastava ploda, različitog izgleda cveta i, što je za
svakoga najvažnije, različitog ukusa i arome gotove kafe.
Postoje brojne klasifikacije kafe, koju je, ne poznavajući
danas dobro upoznate ostale vrste i podvrste, veliki botaničar
Linné (1707—1778) davne 1737.god. svrstao u porodicu
pod imenom Coffca Arabica.
Porodica broćika
(Familia Rubmceae, Genus Coffea)
Kafa spada u porodicu broćika, koja se stručno zove
Rubiaceae. Tu spada u našim krajevima svakom dobro poznata
ljekovita biljka prava broćika (Galium verum), koju narod
koristi za pospješivanje lučenja mokraće, zatim također
ljekovita biljka jaslenjak ili lazarkinja (Aspcrula odorata), koju
primjenjuju protiv bolesti jetre i želučanih grčeva, ali i otrovni
jasmin, ukrasna biljka lijepih cvjetova.
Biljaka koje spadaju u rod kafe (Gcnus Coffea) ima
mnoštvo, pa je tek 1940. godine jednom francuskom znan-
stveniku uspjelo da ih sve svrsta u četiri velike grupe. Samo
jedna od tih, grupa Eucoffea, može nas zanimati, dok ostale
tri grupe nemaju ni za nas, pa ni za botaničare koji se posebno
ne bave proučavanjem svih grupa kafinih biljaka, nikakvog
praktičnog značenja.
Važna grupa Eucoffea je grupa u koju spadaju već
spomenute arabika i robusta, ali i cijeli niz širim slojevima
malo poznatih ili nepoznatih kafinih biljaka.
Za nas su najvažnije vrste kafe arabica i robusta (Cane-
phora), jer predstavljaju najvažnije komercijalne oblike kafe
za svakodnevnu potrošnju.
Arabika i vending
Arabika nije jedinstvena. Postoje slijedeće podvrste arabike:
arabica typica (tipična arabika),Coffea arabica bourbon (burbonska arabika), arabica maragogype (brazilska arabika), arabica mokka (arapska moka kafa).
Coffea arabica typica ili tipična arabika najviše je uzgajana
podvrsta arabike. Pripadaju joj istovjetne podvrste nazvane
raznim imenima, kao što su Java-arabica, National i Suma-
tra-arabica u Brazilu, te Nyassa-arabica u istočnoj i centralnoj
Africi.
Stablo ili grm tipične arabike visoko je 2 do 5 m, pa je
više nalik grmu nego stablu. Grm ima tamnozelene, duguljaste,
slabo valovite šiljate listove, koji su na mladom stablu više
crvenosmeđe boje.
Arabika je samooplodna (autopolinacija) biljka.
Podvrsta arabike bourbon nazvana je po nekadašnjem
nazivu današnjega otoka Réunion (Bourbon je naziv francuske
kraljevske dinastije, po kojoj je mali otok istočno od Madagaskara.
Robusta ili canephora i vending automati
Uz arabiku je robusta najbolje rasprostranjena vrsta kafe.
To je njezino komercijalno, svakom poznato ime (znanstveno
joj je ime canephora.) Pronađena je samonikla u Zairu, u
porječju rijeke Konga. Stablo joj je snažno, robustno, zbog
čega je i dobila «nadimak”. Ima velike, široke, ali od arabike
manje Šiljaste listove. Plodovi su joj brojni i na granama
zbijeni. Trešnje (zreli plod) robuste su više okrugle nego one
arabike. Boja im je žuta do žutosmeđa, a ne crvenosmeđa kao
u arabike. Prema bolestima i štetočinama mnogo je otpornija
od arabike i još nekih vrsta kafe. Naročito je otporna prema
snijeti (uzročniku) rđe.
Kultiviraju je na Javi, u Indokini, u Obali Bjelokosti
(Slonovače), Ugandi i Keniji. Oplodnja robuste je ovisna o
unakrsnoj polinaciji.
Procjenjuje se da danas postoji oko 3 i po milijarde stabala
robuste na svijetu.
Divlja Coffea canephora typica, koju stanovnici šumovitih
obala zapadne Afrike i poiječja rijeke Kongo nazivaju i
kouillou, može narasti 8 do 12 m. Listovi i cvjetovi joj jako
mirišu. Plodovi rastu zgusnuto, u nakupinama od 40 do 60
plodova u jednom klupku. Maleni su, gotovo okrugli
(kuglasti), promjera 8 do 16 mm. Kora ploda (trešnje) crvena
je, glatka i tanka, a oba zrna u plodu su ovalna.
Okus robuste je lošiji. Nestručnjak može lako razlikovati
robustu od arabike po obliku stabla, grana, listova, zbijenom cvetu i obilnom, zbijenom i gustom “klupku” plodova koji
su mnogo manji od arabikinih.
Ostale sorte kafe
Ostale sorte kafe nemaju ni komercijalnu ni upotrebnu
važnost kao arabika i robusta, koje predstavljaju 98% cjelo-
kupne svjetske proizvodnje kafe! Spomena su vrijedne još
slijedeće: liberica, excelsa i stenophylla.
Kafa liberica raste na zapadu Afrike (Obala Bjelokosti) i
na Madagaskaru. Stablo naraste 8 do 18 m u visinu. Ima
velike listove i veliko okruglasto sjeme. Podliježe bolestima,
naročito onoj koju izaziva snijet kafine rđe (Hemileia vastatrix). Postoje i podvrste. Nema znatnijeg komercijalnog ni
upotrebnog značenja.
Kafa excelsa (dewevrei) odlikuje se izvanrednom otpornošću prema suši. Plodove daje vrlo kasno, tek nakon 8 do
10 godina. Danas je gaje u zapadnim dijelovima Afrike, u
Indoneziji i Vijetnamu. Prvi put je ova kafa pronađena
1804.god. na obali jezera Čad. Od svih vrsta kafe ima
najsnažnije stablo, koje raste vrlo visoko. Nema veće upotrebne
vrednosti.
Samouslužni vending automati
Kafa stenophylla jedina je kafina biljka koja daje crne
plodove. Raste u zapadnoj Africi, u Republici Gvineji i Sijera
Leoneu. Uspijeva i na visinama do 700 m nad morem. Dobro
podnosi i sušu i kišu. U Sijera Leoneu ta je kafa poznata
pod imenom „highland coffee” (visinska kafa). «Trešnje” su
okrugle i velike, a zreo plod je cm.
Valja još spomenuti i hibride nastale križanjem raznih vrsta
i podvrsta kafe. Ima ih mnogo. Spomena je vrijedna arabusta,
hibrid nastao ukrštavanjem arabike i robusto. Kultiviraju je
na Obali Bjelokosti. U Brazilu se gaji mješanac arabike i
robuste pod imenom icatu, te i križanac Catimor koji je mnogo
otporniji prema bolesti kafine rđe i suhoći, a daje dobre
plodove. Hibrid Catimor dobiven je križanjem brazilske
arabike i robuste sa otoka Timora. U Sao Paolu u Brazilu
gaji se hibrid Mundo Novo, koji ima visoko stablo, kasno sazreva i daje plodove otporne prema bolestima, a bogato
urodi. Taj je hibrid nastao križanjem arabikinih podvrsta
bourbona i sumatre, koje se gaje u Brazilu.
Time ni izdaleka nisu potpuno prikazane ni pojedine vrste,
a kamoli podvrste i njihovi varijeteti. Osim toga, proizvođači
sirove, pržene i mljevene kafe, ili raznih suvremenih pripra-
vaka kafe u prometu daju svoja zakonom zaštićena imena.
Usprkos takvom bogatstvu vrsta, podvrsta i varijeteta
mnoštva kafa, u osnovi su najvećim dijelom to proizvodi
arabike i robuste, te njihovih podvrsta i raznih varijeteta, a
u zadnje vrijeme sve većeg broja njihovih hibrida. Ipak se
može globalno procijeniti da u cjelokupnoj proizvodnji kafe
na svijetu oko 70-75% otpada na arabiku, a oko 25-35%
na robustu, odnosno njihove podvrste, varijetete i hibride.
Tek minimalnih oko 2—5% kafe otpada uglavnom na rijetke
vrste, kao što su spomenute liberica, excelsa i stenophylla.
List i cvet kafe
Listovi i cvjetovi kafe nisu jednaki. Razlikuju se ne
samo kod pojedinih grupa i podgrupa, gdje su razlike
najuočljivije, nego i medu podgrupama Erythrocoffea. Listovi,
cvijet i plod arabike nisu istovjetni sa onima robuste. Čak
postoje uočljive razlike između, na primjer, kultivirane i divlje
arabike. Dok kultivirana rijetko izraste u visinu preko 5 m,
divlja arabika naraste i do 10, pa i više metara. Proizvođači
kafe danas nastoje da nijedna kultivirana vrsta ili podvrsta
kafe ne raste više od 3 m, i to iz praktičnih razloga, da se
lakše oberu plodovi. To se čini savijanjem i obrezivanjem
mladih stabala kafovca, gdje god je to moguće.
Listovi raznih kafovaca međusobno se takođe razlikuju.
Rastu na granama u parovima, jedan nasuprot drugom. Imaju
vrlo kratku peteljku. Oblika su duguljasto-ovalnoga do nalik
lanceti. Na kraju su Šiljasti. Rub im je valovit. Tvrdi su kao
koža. Sa gornje strane su sočni. Boje su tamnozelene odozgor, a odozdo su svjetliji.
U većine kafovaca list je dug oko
10—15 cm, a širok oko 4—6 cm.
Većina grmova kafe počne cvjetati u trećoj do četvrtoj
godini. Cvijet kafe je mirisan, bijele, točnije krem-bijele boje.
Nalik je jasminu, u Čiju porodicu kafa i spada (si. 4). Cvijet
sjedi, obično 2 do 15 njih, u samom pazuhu lista. Često,
naročito u robusta-stablima, prave gusti buket. Vrijeme cvatnje
ovisi o uvjetima u kojima biljka živi, te o pojedinim vrstama
kafe. Ni na jednom jedinom stablu ne procvjetaju istodobno
sve grane, kao npr. u višnje ili trešnje, nego se na nekim
granama nalaze već zreli plodovi, na nekima zeleni, nezreli,
a na ostalima samo cvetovi. Isto to vrijedi i za razna stabla
jedne iste plantaže. Zbog toga se berba ne može obavljati
istodobno ni u jednoj plantaži, ni u jednoj istoj zemlji.
Prodaja proizvoda putem samouslužnih vending automata
Prodaja kafe putem vending automata italijanske proizvodnje je pravi izbor za svakog espresso sladokusca. Sazrevanje zavisi o mnogim faktorima, na prvom mjestu o prehrani, o vrsti tla, vlagi, suncu i vjetru. Suša i poplava jednako ugrožavaju razvoj kafovca i njegovih cvetova i plodova. Veliki im je neprijatelj zima, jer im najbolje prija prosječna temperatura od 15 do 25°C. Već ispod 10°C mogu se mnoga stabla smrznuti. Zato kafa i ne raste i ne daje plodove sjevernije od Rakove i južnije od Jarčeve obratnice.
Prodaja kafe putem vending automata italijanske proizvodnje je pravi izbor za svakog espresso sladokusca.
INFO :